Venecijanska obrabena kula
U XV. stoljeću za potrebe obrane Velog Lošinja, Venecija gradi okruglu obrambenu kulu. To je tipična renesansna kula - razmjerno niska kako bi izdržala topovsku paljbu te debelih zidova s isturenim gornji dijelom zidina, što je omogućavalo da se napadače bolje gađa. Krunište kule danas nema svoj izvorni oblik jer je
s vremenom doživjelo najviše izmjena.
1774. kula je po prvi puta obnovljena. S obzirom da Austriji velološinjska kula nije bila potrebna s godinama je propadala. Tek joj je 1911. godine, Centralna komisija u Beču, vjerojatno po preporuci nadvojvode Karla Stjepana, obnovila zidove, ali ne i krov i međustropnu drvenu konstrukciju, pa se propadanje objekta nastavilo.
Danas je kula muzejsko-galerijski prostor Velog Lošinja.
Župna crkva sv. Antuna Opata Pustinjaka
Jednobrodna župna crkva Sv. Antuna Opata Pustinjaka izgrađena je 1450., a renovirana 1774. u stilu baroknog neoklasicizma. Na stipesu glavnog oltara nalazi se scena Večere u Emausu autora Albertinija Da Piranoa, a na svodu je Gasparo Diziani naslikao Apotezu sv. Antuna. U crkvi se nalazi najbogatija galerija slika starih talijanskih majstora: B. Vivarinija; B. Strozzia, L. Quarena, F. Hayeza, L. del Cossa, F. Polenza. Papinim ovlaštenjem župna crkva sv. Antuna Opata postaje bazilika.
Rt Leva (Feral)
Rt Leva ili Feral danas je šetalište s vidikovcem. Ambroz Haračić je 1888. na ovom mjestu sagradio prvu meteorološku postaju.
Velološinjsko groblje - Crkva Sv. Križa
Kapelica Sv. Križa sagrađena je tijekom 19. st. kada je formiran novo groblje uz more.
Crkva Gospe od Anđela (Crkva Sv. Marije)
Crkva Sv. Marije (Gospe od Anđela) izgrađena 1510. godine prvotno kao trobrodna . crkva s zvonikom. 1732. crkva Majke Božje je renovirana te joj je nadograđeno centralno svetište s kupolom i vanjskom polukružnom apsidom. U njoj se čuva vrijedna zbirka slika venecijanskih majstora:slike s prizorima iz Svetog pisma koje je naslikao Giovanni Antonio Pellegrini, Sv. Franjo i Sv. Hildebrand F. Fontebassa te nekoliko slika iz XVI. - XVIII. od kojih se jedna pripisuje Tizianu. Orgulje je 1781. godine izradio Gaetano Callido.
Crkvica Sv. Josipa
Gradnja crkve i župnog dvora započela je 1849. na mjestu nekadašnje istoimene kapelice. 1854. u samostanu su boravili benediktinci iz Italije, nako toga isusovci, a od 1894. - 1920. franjevci glagoljaši.
Crkva Sv. Petra
1666. dao ju je sagraditi kapetan Petar Ivan Petrina i posvetio je Svetom Križi, naknadno ju je 1729. njegov unuk proširio i nazvao po svome ovu Petru.
Lječilište i vila Karla Stjepana Habsburškog
Godine 1886.g izgrađen je dvorac austrijskog nadvojvode Karla Stjepana Habsburškog u području Podjavori u Velom Lošinju. Radi bogatstva zelenila, kvalitete zraka i morskog aerosola, 1892. godine ustanova i mjestoproglašeni su klimatskim lječilištem i zimovalištem. U sklopu Lječilišta na Kalvarijinim obroncima nalazi se park sa stazama za šetanje ili trčanje. Podloga je zemljana sa manjim kamenjem, travom te sa većim ili manjim usponima ili padovima, a ukupna duljina staza je do dva kilometra.
Crkva Sv. Nikole (Crkva Sv. Ane)
Jednobrodna kapela Sv. Nikole (danas Sv. Ane) datira iz 11. st. i najstarija je crkva Velog Lošinja. Preuređivana je i proširivana početkom 15. i u 18. stoljeću. Oko ove crkvice 1280. formirano je prvotno naselje na otoku Lošinju. U njoj se nalaze portreti pomoraca u narodnoj nošnji te zavjetne slike iz XVIII. st.
Hramina
Ostaci najstarije građevine koji se nalaze na najvišoj točki gradića Velog Lošinja.
Crkva Sv. Ivana
Sagrađena je 1755. na istoimenom i najvišem vrhu 234 m visokog brda Kalvarija, iznad Velog Lošinja. Nedaleko od nje nalaze se ruševine kamene kućice u kojoj je od 1807. - 1834. pustinjački živio pop iz Zagrebačke biskupije, nakon hodoćašća u Svetu zemlju.
