Zemljopisna obilježja cresko - lošinjskog arhipelaga
Kvarnerski otoci Cres i Lošinj pružaju se od sjeverozapada prema jugoistoku u dužini od 99 km dok ukupna površina oba otoka iznosi 513 km2 što predstavlja 16% površine čitavog Jadranskog arhipelaga. U davnoj prošlosti Cres i Lošinj su bili jedan otok sve do rimskog doba kad se pretpostavlja da je umjetno prokopan kanal kod Osora.
Lošinjska skupina otoka obuhvaća otok Lošinj (74,68 km2), te otoke: Unije (16,77 km), Ilovik (5,88 km2), Susak (3,76 km2), Vele Srakane (1,17 km2), te niz nenaseljenih otočića i grebena. Otok Lošinj je 11. najveći otok na Jadranu dug 33 km širine koja varira između 4.70 km na sredini otoka do 0,25 km kod Malog Lošinja. Dužina obale je 112.7 km s indeksom razvedenosti 3.7 .
U građi otoka prevladavaju kredni vapnenac i dolomiti različitog sastav, a razlikuju se dva reljefa - 10 km dug vapnenački masiv Osorščica sa najvišim vrhovima Televrin (588 m) i Sv. Mikul (557 m) i strmim padinama na njenoj zapadnoj strani, dok ostalim dijelom otoka dominiraju tipične osobine dinarske strukture, s nekoliko vrhova iznad 200m - Kriška (217m) i Sv. Ivan (234m)
Otok ima blagu klimu, zimzelenu vegetaciju (mirta, lovor, hrast, bor, čempres) te 2600 sunčanih sati godišnje. Prosječna vlažnost zraka je 70%, a prosječne temperature kreću se oko 36 °C ljeti i 7 °C zimi.
