Povijest cresko - lošinjskog arhipelaga

Još su stari Liburni i Rimljani uočili prednosti i prirodne ljepote ovih krajeva. Tome je najviše pridonio Osorski kanal prokopan od strane Ilira, kojim je plovilo rimsko brodovlje. Romansko stanovništvo naselilo je grad Osor, a ostale predjele Cresa u 7. stoljeću Hrvati.
Manji otok Osor obrastao šumama, korovom i šikarom, brdovit i teško prohodan ostao je nenaseljen te je služio za ispašu stoke osorskih bogataša. Zbog loših uvjeta za stalno obitavanje Hrvati su mu promijenili ime iz Osor u Lošinj.

Prvo veće naselje na otoku Lošinju nastalo je početkom 13.stoljeća, kada se po narodnoj predaji 12 obitelji pod vodstvom Obrada Harnovića naselilo na brdu Sv. Nikola (danas brdo Sv.Ane u Velom Lošinju). Drugo, tada manje naselje, današnji Mali Lošinj nastalo je krajem 13. stoljeća kada se skupina doseljenika nastanila u današnjoj uvali Sveti Martin.

Otocima su kroz povijest vladale Mletačka Republika, Bizant, do 1918. Austro-Ugarska Monarhija, a 1920. po završetku prvog svjetskog rata dodijeljeni su na upravljanje fašističkoj Italiji do njene kapitulacije 1945. godine kada su vraćeni pod Hrvatsku upravu.

19 st. donosi promjene; stabilnu političku situaciju, status Lošinja kao jakog pomorskog središta i Cresa kao razvijenog poljoprivrednog područja. 1852. godine pomorski kapetan Antonio Baričević započeo je izgradnju brodogradilišta u Velom Lošinju i u tu svrhu proširio luku Rovensku te 1856. izgradio veliki lukobran, kojem je kamen temeljac postavio nadvojvoda Maksimilijan, mlađi brat cara Franje Josipa I.

1868. godine Mali Lošinj doživljava svoj vrhunac i s 11 brodogradilišta postaje mjesto s najjačom trgovačkom flotom na Jadranu. Razvojno otoci započinju stagnirati nakon pronalaska parnog stroja, a pojavom peronospore, bolesti vinove loze, dolazi do naglog raseljavanja stanovništva, najčešće u Ameriku.

Blaga klima, bogata flora otoka, te izuzetna kvaliteta zraka s velikim količinama morskog aerosola, osigurali su 1892. Lošinju status klimatskog lječilišta, a 1893. Spiridon Gopčević otvara prvu zvjezdarnicu na Jadranu i pokreće prvi astronomski časopis.

Jeste li znali?

Da je 1799. na malom škveru u luci Rovenska u Velom Lošinju izgrađen prvi veći brod na Kvarnerskim otocima.

Da su stanovnici Malog Lošinja 1960., a Velog Lošinja 1963. prvi puta mogli natočiti čašu vode iz slavine. Tada je iz jezera Vrana proveden vodovod dužine 42 km.

Da su Mali i Veli Lošinj do 1964. imali ograničeno napajanje električnom strujom. Struju su isključivali i u toku sezone, tako da su turisti rano morali ići na spavanje.

Da je 4. 7. 1968. prvi put u promet puštena otočka magistrala Porozina - Cres - Veli Lošinj.

Da su 08. lipnja 1915. austro-ugarske zračne snage napale i srušile talijanski cepelin Città di Ferrara na području uvale Krivica.

Da je 1999. kraj otočića Vele Orjule pronađena brončana statua antičkog atlete Apoksiomena, originalni rad grčkog kipara Lizipa iz 4. st. p. n.e. Kopija statue izložena je u muzejsko - galerijskom prostoru kule u Velom Lošinju.